U apoteci se svakodnevno pojavi bar nekoliko ljudi sa istim pitanjem: „Imate li nešto za smirenje?“

Neki dođu posle napornog dana, drugi jer već nedeljama ne mogu da spavaju. Većina nije sigurna da li im treba lek, čaj ili samo razgovor.

Upravo tu počinje svaka priča o anksioznosti. Iz tih razgovora sa pacijentima rađaju se i najkorisniji saveti: šta zaista pomaže, kako prepoznati problem i kada potražiti stručnu pomoć.

Zato smo u svrhu ovog članka pitali našeg magistra farmacije Ninu Zdravković koji je to najbolji lek za anksioznost i kakve savete ima da podeli sa nama kada je u pitanju ublažavanje simptoma anksioznosti.

Osvrnućemo se na sledeće proizvode:

ProizvodDelovanje kod anksioznostiNapomena
Kapi od valerijane IJPUmiruju nervni sistem, pomažu kod blage anksioznosti i nesanice.Blago sedativno dejstvo, bez rizika od zavisnosti.
Terranova Magnezijum Bisglicinat Kompleks 100 mgReguliše nervnu aktivnost i hormone stresa, smanjuje napetost i nervozu.Lako se apsorbuje i pogodan je za dugoročnu upotrebu.
Crux Ashwagandha 300 mgPomaže telu da se prilagodi stresu i smanjuje nivo kortizola.Doprinosi smirenju i boljem snu.
NOW Rhodiola 500 mgPoboljšava otpornost na stres i umanjuje simptome anksioznosti.Preporučuje se kod umora i smanjene koncentracije.

Tekst ima isključivo informativni karakter i ne može zameniti savet, dijagnozu ili terapiju koju propisuje lekar ili farmaceut. Pre upotrebe bilo kog leka, suplementa ili biljnih preparata za anksioznost, obavezno se posavetujte sa stručnim licem.

Lečenje anksioznosti medikamentima: koji je najbolji lek za ankszionost?

U slučajevima kada je anksioznost izražena i ometa svakodnevni život, lekari mogu preporučiti anksiolitike ili antidepresive.

Anksiolitici, kao što su benzodiazepini, deluju brzo ali se koriste kratkoročno zbog rizika od zavisnosti.

Antidepresivi, kao što su selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), dugoročno pomažu u smanjenju anksioznosti bez rizika od zavisnosti.

Međutim, ovi lekovi imaju neželjene efekte i potrebno ih je uzimati samo pod nadzorom lekara.

Pitali smo Ninu koje vrste preparata za smirenje pacijenti najčešće traže i kako im objašnjavate razliku između lekova na recept i prirodnih, biljnih opcija?

“Iz ličnog iskustva, pacijenti nažalost češće posežu za farmakoterapijom i to na svoju ruku. Nijednom još nisam izdala lek bez pokrića, ali se pojedini čak snađu i za recept.

Klasični lekovi osim što imaju svoja neželjena dejstva, mogu biti potpuno zloupotrebljeni i stupiti u interakcije sa nekim drugim lekovima i izazvati stvaranje zavisnosti.

Kod biljnih preparata smo u tom pogledu bezbedniji, s tim da se uvek mora sagledati pacijent kao celina.

Sa pacijentom sve ovo otvoreno iskomuniciram. Iz mog ugla postavljanje pitanja:“Šta još pijete od drugih lekova ili suplemenata?” je neizostavan deo prilikom izbora biljnih lekova. “

Možda i najvažnije pitanje koje smo postavili Nini jeste upravo koje lekove za anksioznost preproučuje pacijentima kada dođu u Zdravkvić apoteku.

“Moja lična preporuka uvek budu biljni lekovi i suplementi, i tu imamo spektar suplemenata na bazi pasiflore, valerijane, magnezijuma, adaptogenih biljaka poput Ashwagandhe i Rhodiole.

Farmakoterapijsko lečenje anksioznih poremećaja mora biti indikovano od strane psihoterapeuta ili psihologa.”

Evo koje smo preparate izdvojili za vas:

1. Kapi od valerijane IJP: prirodna podrška kod anksioznosti i nervne napetosti

Kapi od valerijane IJP
Pogledaj ovde

Kapi od valerijane IJP predstavljaju tradicionalni biljni preparat namenjen smanjenju napetosti, nervoze i osećaja unutrašnjeg nemira.

Aktivna supstanca potiče iz korena biljke Valeriana officinalis, poznate po svom umirujućem dejstvu koje pomaže kod blage anksioznosti i nesanice.

Deluju tako što povećavaju aktivnost GABA neurotransmitera u mozgu, što doprinosi opuštanju i boljem snu, bez izazivanja zavisnosti.

Prednosti upotrebe:

  • Pomaže u ublažavanju simptoma stresa, napetosti i blage anksioznosti.
  • Može doprineti poboljšanju kvaliteta sna i smanjenju učestalosti buđenja tokom noći.
  • Prirodni preparat bez opasnosti od zavisnosti ili ozbiljnih nuspojava kod pravilne primene.
Nina preporučuje biljne suplemente kod jačih simptoma anskzionznosti:

“ Kod izraženijih simptoma anksioznosti, gde je prisutan izraženi osečaj stresa, i na primer kod menadžerskih bolesti jako lepo iskustvo imam sa preparatima na bazi Passiflore u kombinaciji sa magnezijum bisglicinatom. “

2. Terranova Magnezijum Bisglicinat Kompleks 100 mg : podrška nervima i smanjenje anksioznosti

Terranova-Magnezijum-Bisglicinat-Kompleks-100-mg
Pogledaj ovde

Terranova Magnezijum Bisglicinat Kompleks sadrži visoko bioraspoloživ oblik magnezijuma – bisglicinat – u kombinaciji sa biljnim ekstraktima iz Magnifood kompleksa.

Ova formula pomaže u regulaciji nervne aktivnosti i hormona stresa, što doprinosi smanjenju osećaja anksioznosti, napetosti i mentalnog umora.

Redovna primena može doprineti boljoj koncentraciji i mirnijem snu.

Prednosti upotrebe:

  • Posebno pogodan za osobe koje osećaju napetost, razdražljivost ili unutrašnji nemir.
  • Sadrži magnezijum bisglicinat koji se lako apsorbuje i ne izaziva probavne tegobe.
  • Kombinacija sa vitaminom B6 i biljnim ekstraktima doprinosi prirodnoj ravnoteži nervnog sistema.
Nina ističe:

“Kod osećaja uznemirenosti i grča u stomaku obožavam kako deluju Magnezijum bisglicinat i Omnibiotik stres u paru.”

3. Crux Ashwagandha 300 mg: prirodna podrška protiv stresa i anksioznosti

Crux-Ashwagandha-300-mg
Pogledaj ovde

Crux Ashwagandha sadrži ekstrakt korena biljke Withania somnifera, poznate po svom adaptogenom dejstvu.

Ovaj dodatak pomaže organizmu da se prilagodi stresu i smanji fiziološki odgovor na njega, što može doprineti ublažavanju simptoma anksioznosti.

Redovnom upotrebom može se postići bolji balans između uma i tela, uz smireniji san i stabilnije raspoloženje.

Prednosti upotrebe:

  • Smanjuje prekomerno lučenje kortizola, hormona stresa.
  • Pomaže u smanjenju napetosti, nervoze i psihičkog umora.
  • Može doprineti boljem snu i osećaju unutrašnjeg mira.
Naša farmaceutkinja naglašava:

“Zdrava populacija koja ima tinjajući tihi stres, sa poremećajem spavanja ili manjkom fokusa i koncentracije, idealna je za Ashwagandhu. “

4. NOW Rhodiola 500 mg – prirodna pomoć kod stresa i anksioznosti

NOW-Rhodiola-500-mg
Pogledaj ovde


NOW Rhodiola sadrži ekstrakt korena biljke Rhodiola rosea, poznate po sposobnosti da povećava otpornost organizma na stres.

Ovaj adaptogen pomaže u balansiranju hormona stresa i podržava osećaj smirenosti, koncentracije i energije tokom dana.

Preporučuje se osobama koje osećaju hronični umor, napetost ili simptome anksioznosti izazvane stresnim okolnostima.

Prednosti upotrebe:

  • Doprinosi smanjenju osećaja napetosti i unutrašnjeg nemira.
  • Podržava normalnu mentalnu funkciju i fokus u periodima pojačanog stresa.
  • Pomaže u vraćanju prirodne ravnoteže između energije i opuštenosti.
Nina savetuje:

Kod žena u predmenopauzi i menopauzi kombinujem Maku i Rhodiolu.

Suočavanje sa strahom – Prvi korak ka prevazilaženju anksioznosti

Kako-se-nositi-sa-anksioznoscu
Anksioznost može biti iscrpljujuća, ali postoje načini za njeno prevazilaženje.

Važno pitanje koje smo Nini postavili je kako prepoznati kada je u pitanju prolazna nervoza, a kada nešto što zahteva ozbiljniji pristup? Odgovor je sledeći:

Ukoliko poznajemo pacijente duži period možemo imati jasnije smernice. Trijažna pitanja su najčešće: Da li ste skoro imali neki intenzivniji napor ili stresan dogadjaj?

Opišite mi od kada ste primetili da su se javili simptomi? Na skali od 1 do 10 koliko smatrate sebe opuštenim? Imate li osećaj da ne možete da udahnete, da imate nalete trnjenja i grča u stomaku, preznojavanje…I tako dalje…”

Promena stava prema strahu

Jedan od prvih koraka u borbi protiv anksioznosti je razumevanje i redefinisanje straha. Strah je osnovna ljudska emocija koja nas štiti od opasnosti, ali u kontekstu anksioznosti često postaje preteran i iracionalan.

Umesto da strah doživljavamo kao neprijatelja, korisno je gledati na njega kao na signal koji nas upozorava da se suočimo sa određenim situacijama.

Prema istraživanjima, promene u percepciji straha doprinose smanjenju nivoa anksioznosti. Kroz metode kao što su kognitivno-bihevioralna terapija (CBT), ljudi mogu naučiti da prepoznaju iracionalne strahove i zamene ih racionalnijim stavovima.

Dolaženje do saznanja čega se zaista bojimo

Drugi ključni korak u prevazilaženju anksioznosti je identifikacija konkretnih strahova. Vođenje dnevnika može biti izuzetno korisno za praćenje situacija u kojima osećamo strah ili nelagodnost. Time možemo bolje razumeti svoje okidače i razlučiti da li su strahovi opravdani ili preterani.

Na primer, neko može otkriti da se boji neuspeha u poslovnom okruženju jer se plaši kritike, ali to ne znači da je neuspeh uvek prisutan ili da će se zaista desiti.

Prihvatanje straha i suočavanje sa situacijama

Nakon što se suočimo sa strahovima, sledeći korak je prihvatanje tog osećanja kao prirodnog dela života. Strah je često pojačan kada pokušavamo da ga potisnemo.

Razgovor sa farmaceutom bi trebalo da bude poput medikamenta ili u najmanju ruku savetodavnog alata u koji pacijenti imaju poverenje.

U praksi, razgovori sa farmaceutom su najčešće svedeni, redukovani i kratki jer u apotekama nema previše vremena sa jedne strane a sa druge strane farmaceut nije plaćen dodatno za savetovanje.”

Tehnike mindfulness-a, koje podstiču svesnost o sadašnjem trenutku, pomažu nam da ne bežimo od svojih osećanja već da ih prihvatimo.

Vežbe disanja i tehnike prizemljenja mogu pomoći u smirivanju kada je prisutna anksioznost. Istraživanja pokazuju da mindfulness smanjuje simptome anksioznosti i doprinosi boljem mentalnom zdravlju.

Usvajanje strategija za suočavanje

Suočavanje sa strahom zahteva upotrebu strategija koje će nam omogućiti da ga postepeno savladamo.

Strategije kao što su vizualizacija uspeha, primena tehnika relaksacije ili fizička aktivnost pomažu u smanjenju napetosti.

Joga i meditacija su dokazano korisni za smanjenje stresa, dok fizička aktivnost pomaže u oslobađanju endorfina, hormona koji smanjuje osećaj nelagodnosti.

Uloga terapije – Psihoterapija i lekovi za smanjenje anksioznosti

Psihoterapija za anksioznost

Psihoterapija je ključni tretman za anksiozne poremećaje, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (CBT). CBT pomaže ljudima da prepoznaju i zamene negativne obrasce razmišljanja, što omogućava konstruktivno suočavanje sa anksioznošću.

Druga korisna tehnika je ekspoziciona terapija, koja osobama omogućava da se suoče sa strahovima u kontrolisanim uslovima. Grupe podrške takođe mogu biti dragocene, jer omogućavaju razmenu iskustava sa osobama koje prolaze kroz slične situacije.

Na šta obratiti pažnju prilikom uzimanja lekova za anksioznost?

Ni jedan suplement ne bi trebalo uzmati na svoju ruku.

Pitali smo Ninu na šta posebno upozorava pacijente koji uzimaju lekove za anksioznost i koje su to najčešće greške u upotrebi?

“Moja prva pitanja jesu usmerena na interakcije odnosno da li imaju neka druga stanja ili bolesti zbog kojih koriste lekove ili suplementaciju. Upozorenje o interakcijama je nešto na šta prvo skrećem pažnju.

Čak i biljni čajevi mogu da imaju značajan uticaj na metabolizam nekih lekova. Kod suplemenata poput Ashwagandhe skrećem pažnju na to da primenu treba ograničiti na 6 do 8 nedelja maksimalno, jer ljudi počinju da zbog online uticaja piju ove suplemente dugoročno.

Ukoliko dajem magnezijum, savetovanja idu u pravcu dodavanja pravog farmaceutskog oblika i hemijske strukture magnezijumovih soli jer se najčešće greške u upotrebi magnezijuma baš tu javljaju.”

Da li kombinacija prirodnih preparata i propisane terapije može da se koristi bezbedno, i kako se procenjuje da li su kompatibilni?

“Zapravo, i da i ne.

Da – jer se teške neželjene reakcije u praksi retko javljaju. Sa druge strane lično imam iskustva sa jako čestim interakcijama koje prodju neprimetno ili pacijenti, ne znajući da je to neželjena reakcija zapravo procene da je to neki novi simptom.

Procenu treba prepustiti farmaceutu od poverenja i isključivo se držati te preporuke jer mi na fakultetu izučavamo strukture lekova, njihove hemijske formule, interakcije i sinergizam kao i neželjene efekte na jako detaljnom nivou i za to je naša struka profilisana.

Procena kompatibilnost dijetetskog supplement i leka zahteva poznavanje farmalologije, mehanizma delovanja leka i farmakokinetike, puta leka i supplement unutar organizma (kada ga progutamo). Ovo su ozbiljne nauke.”

Tehnike samopomoći koje smanjuju anksioznost

Postoji mnogo tehnika samopomoći koje efikasno smanjuju simptome anksioznosti.

Neke od ovih tehnika uključuju vođenje dnevnika, vežbe disanja, meditaciju i progresivno opuštanje mišića.

Tehnike disanja, poput metode 4-7-8, omogućavaju brzo smirenje i kontrolu nad telom u stresnim situacijama.

Prema studiji objavljenoj na portalu PMC, redovno i svesno disanje može znatno smanjiti fizičke reakcije na stres.

Istraživači su primetili da ovakve tehnike „prebacuju“ telo u stanje opuštenosti, snižavaju puls i vraćaju ravnotežu nervnog sistema.

Zbog toga se pravilno disanje često smatra jednom od najjednostavnijih, ali i najefikasnijih metoda samopomoći kod anksioznosti.

Zdrave navike za jačanje mentalne otpornosti

Redovno vežbanje, kvalitetan san, zdrava ishrana i svakodnevna zahvalnost jačaju mentalnu otpornost i smanjuju stres

Pored psiholoških i farmakoloških metoda, usvajanje zdravih navika može biti ključno za mentalnu otpornost.

Istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost smanjuje simptome anksioznosti, oslobađajući hormone koji povećavaju osećaj sreće i smirenosti.

Stil života u koji spadaju san, ishrana i fizička atkivnost su ključni u kontroli simptoma anksioznosti, pa tako naša Nina savetuje:

“Moj lični stav koji primenjujem privatno, a za koji postoje toliko naučnih podataka jeste da kvalitetan san i intenzivna fizička aktivnost mogu da preokrenu metabolizam celog organizma, urede hormonalnu aktivnost i deluju antidepresivno i antianksiozno.

Celovita ishrana, sa nutritivno vrednim namirnicama oblikuje mikrobiom creva a bakterije zauzvrat regulišu sintezu naših stres hormona. Sve je to povezano.”

Pored toga, ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, magnezijumom i vitaminima B grupe pomaže u regulaciji hormona stresa.

Pored toga, istraživanje objavljeno 2016. godine u okviru sistematskog pregleda i meta-analize pokazalo je da čak i privremeno uskraćivanje sna povećava nivo anksioznosti, bez obzira na to da li je reč o potpunom gubitku sna ili ozbiljnijoj deprivaciji.

Drugim rečima, kada telo ne dobije dovoljno kvalitetnog sna, njegova otpornost na stres opada, pa su emocionalne reakcije pojačane i “sitni” okidači lakše uzrokuju nervozu ili napetost.

Anksioznost u svakodnevnim situacijama – Praktični saveti

Upravljanje anksioznošću započinje malim, svakodnevnim koracima ka unutrašnjem miru.

Anksioznost se često javlja u svakodnevnim situacijama, kao što su posao, društvene interakcije ili čak vožnja. Kako bismo lakše upravljali anksioznošću u tim situacijama, korisno je razviti strategije suočavanja. Na primer, priprema za sastanke ili javne nastupe može uključivati vežbanje unapred, disanje, i fokusiranje na pozitivne aspekte.

U socijalnim situacijama, postavljanje manjih ciljeva, kao što je usmeravanje razgovora na teme koje su nam bliske, može pomoći u smanjenju nelagodnosti. Vežbe prizemljenja, poput fokusa na fizičke objekte ili osećaje, smiruju um u stresnim trenucima.

Razumevanje vrste i tipa anksioznosti

Razumevanje anksioznosti pomaže u prepoznavanju uzroka, simptoma i izbora najefikasnijih strategija za prevazilaženje stresa

Razumevanje različitih vrsta anksioznosti može olakšati suočavanje i odabrati adekvatan pristup.

Najčešći oblici anksioznosti uključuju:

  • Generalizovani anksiozni poremećaj (GAD): Hronična anksioznost i stalna zabrinutost za svakodnevne situacije, često bez jasnog razloga. Ljudi sa GAD-om često imaju fizičke simptome, kao što su napetost mišića i problemi sa spavanjem.
  • Socijalna anksioznost: Intenzivan strah od socijalnih situacija i osećaj nelagodnosti zbog procene drugih ljudi. Socijalna anksioznost može ograničiti sposobnost pojedinca da učestvuje u društvenim događajima i utiče na kvalitet života.
  • Panični poremećaj: Karakterišu ga panični napadi, koji uključuju iznenadni osećaj intenzivne panike, ubrzan rad srca i otežano disanje. Panični poremećaj može dovesti do izbegavanja mesta ili situacija gde su se napadi ranije dogodili.
  • Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD): Povezan sa prisilnim mislima (opsesijama) i ponašanjem (kompulzijama) koje osoba izvodi kako bi smanjila osećaj anksioznosti. OCD može uključivati rituale poput ponovljenog proveravanja, pranja ruku ili brojanja.
  • Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): Razvija se nakon traumatskog događaja i karakteriše ga intenzivna anksioznost, noćne more i „flashbackovi“. PTSP može ometati svakodnevni život i traži specifičan terapeutski pristup.

Za kraj, pitali smo Ninu Koji bi bio glavni savet osobama koje traže „najbolji lek za anksioznost“, a ne znaju odakle da počnu?

Savetuje sledeće:

“Najbolji lek ili univerzalna “panacea” nije nešto što mogu da generalizujem kao preporuku. Pre svega, nas osim drugačijeg DNK i otiska prsta, suštinski razlikuje broj i sastav bakterija koje u nama žive.

Obzirom da je nervni sistem sa svojim neurotransmiterima usko povezan sa crevnim mikrobiomom jasno je da i bilo koja terapija mora biti individualizovana. Ne postoje dva ista mozga na svetu.

Kilaža, sastav ishrane, pol, način odgoja i uverenja koja nosimo umnogome utiču na pristup terapijskim opcijama.

Ja volim da kažem da svaki čovek treba da individualizuje svoju terapiju. Nekima je dovoljna psihološka edukacija, podrška i promena nekih životnih navika dok određeni pacijenti bez lekova ne mogu da uđu u fazu remisije. “

@psihoterapeut.ivana Odgovori na vaša pitanja. Anksioznost, simptomi,lečenje i šta izbjegavati ,a šta vam može pomoći. Sa poštovanjem, Ivana Sinđić Dipl.defektolog , nacionalno i evropski sertifikovan porodični psihoterapeut i sertifikovan #EMDR psihoterapeut. 👉Psihoterapijsko savetovalište Sinđić.(PR centar Sinđić) 👉 Website: www.psihoterapijasindjic.com 👉 YouTube kanal: Ivana Sinđić psihoterapeut 👉Tel/viber /whatsup za zakazivanje termina porukom+381612588274 #psihoterapeut #psihoterapija #anksioznost #anxiety #lečenjeanksioznosti ♬ original sound – Ivana.sinđić.psihoterapeut

Korpa