Najbolji lek za spavanje – Preporuke za sigurno i efikasno lečenje nesanice

Najbolji lek za spavanje

Da li ste znali da samo jedna noć lošeg sna može pojačati emocionalnu reaktivnost i učiniti da stres doživljavate intenzivnije nego inače? 

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Neuroscience, manjak sna remeti vezu između delova mozga koji regulišu smirenost i onih koji obrađuju emocije, zbog čega se osećamo napetije i osetljivije već narednog dana.

Kada nesanica traje a nedeljama i mesecima, prirodno se postavlja pitanje – šta zaista pomaže, a šta je bezbedno koristiti?

Da bismo dobili konkretne i stručne odgovore, razgovarali smo sa magistrom farmacije Ninom Zdravković, koja je iz prve ruke odgovorila na najčešća pitanja korisnika o lekovima i preparatima za spavanje.

Napomena: Sadržaj na ovoj stranici je isključivo informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet, dijagnozu niti preporuku za lečenje. Pre uvođenja bilo kog suplementa ili promene u ishrani, konsultujte se sa lekarom ili farmaceutom, posebno ako ste trudni, dojite, uzimate terapiju ili imate hroničnu bolest.
Naziv proizvodaTip preparataZa koga je najpogodniji
BGB ESI Melatonin tbl 60x1mgMelatonin – tablete 1mgNoćne smene, jet lag, povratak u ritam spavanja
Organic India Tulsi Sleep čaj A25Biljni čaj (ajurvedska mešavina)Večernja rutina, opuštanje pred spavanje
Rescue Remedy kapi 10mlBahove cvetne esencijeAkutni stres, emocionalna napetost, „širom otvorene oči“ pre sna
Omnibiotik Stress Repair 28x3gProbiotik + B vitaminiNervoza u stomaku, stres koji „udara“ na crevni sistem

Suplement za uspostavljanje ritma sna posle smene ili jet laga – BGB ESI Melatonin tablete

ESI MELATONIN
Pogledaj ovde

BGB ESI Melatonin u dozi od 1 mg je suplement koji oponaša prirodno lučenje melatonina i pomaže organizmu da prepozna „signal za spavanje“. Mr Ph Nina Zdravković ga izdvaja kao praktično rešenje za osobe koje izlaze iz noćnih smena, putuju kroz vremenske zone ili su narušile uobičajeni ritam odlaska na spavanje. 

Prednost ovog oblika je što ne stvara zavisnost i može se koristiti kao kratkoročna pomoć kod uvođenja novog ritma.

Pakovanje60 tableta
Način primene1 tableta pola sata pre odlaska u krevet
SastavBez glutena, laktoze, derivata mleka i GMO
Pogodno zaVegane

Biljni čaj za večernju rutinu opuštanja Organic India Tulsi Sleep

Organic India Tulsi Sleep čaj
Pogledaj ovde

Organic India Tulsi Sleep je ajurvedska mešavina svetog bosiljka (Tulsi) sa biljkama koje se tradicionalno koriste za smirenje uma i pripremu tela za odmor. Nina ističe da večernji čaj nije samo farmakološki, već i ritualni momenat – mozak vremenom počinje da povezuje šolju toplog napitka sa signalom za opuštanje. 

Ova organski sertifikovana mešavina ne sadrži kofein i pogodna je za svakodnevnu večernju upotrebu, naročito kod osoba kojima nemir pred spavanje predstavlja glavnu prepreku.

SastavKrishna i Vana Tulsi, brahmi, ashwagandha, shankhapushpi, kamilica, kardamom, nana
Pakovanje25 kesica (45 g)
Priprema1 kesica na 300-400 ml ključale vode, 3-5 minuta
Bez kofeinaDa
SertifikacijaOrganska
Pogodno zaVegane, svakodnevnu večernju rutinu

Brza pomoć kod akutnog stresa i emocionalne napetosti Rescue Remedy Bahove kapi

Pogledaj ovde

Rescue Remedy je originalna kombinacija pet Bahovih cvetnih esencija – Star of Bethlehem, Rock Rose, Clematis, Impatiens i Cherry Plum – razvijena pre više od osam decenija. Naša Nina ih preporučuje pacijentima koji se bore sa unutrašnjom napetošću, uznemirenošću pred važan događaj ili emocionalnim talasom koji ih drži budne uveče.

Imaju blag i brz efekat, dobar bezbednosni profil i mogu se koristiti u trenutku kada osetite da vam je potrebna pribranost. Nisu zamena za terapiju, ali su koristan saveznik u svakodnevnim stresnim situacijama.

Pakovanje10 ml, kapaljka
Način primene4 kapi direktno na jezik ili u malo vode, po potrebi
Stvara zavisnostNe
Najbolje zaAkutni stres, emocionalnu napetost, pred važne događaje

Probiotik koji deluje na osu creva-mozak Omnibiotik Stress Repair

Omni-Biotic Stress Repair
Pogledaj ovde

Omnibiotik Stress Repair je sinbiotik koji kombinuje 9 pažljivo odabranih bakterijskih sojeva sa B vitaminima, formulisan za osobe kod kojih stres „udara po stomaku“. Nina Zdravković deli i lično iskustvo – nakon intenzivnog perioda i napetosti sa „nervozom u stomaku“, ovaj preparat joj je pomogao da se smiri jer deluje upravo na osu creva-mozak. 

Vitamini B2, B6 i B12 doprinose normalnom funkcionisanju nervnog sistema i psihološkoj funkciji, dok bakterijski sojevi obnavljaju crevnu sluznicu narušenu dugotrajnim stresom. 

KarakteristikaDetalj
Pakovanje28 vrećica po 3 g
Doziranje1-2 vrećice dnevno u 100-200 ml vode, na prazan stomak
Bez sastojakaGlutena, laktoze, šećera, GMO
Pogodno zaVegane, trudnice, dojilje, decu, dijabetičare

Koji su najčešći uzroci nesanice i poremećaja spavanja?

Najčešći uzroci nesanice su stres, anksioznost, loše navike pred spavanje, hormonski poremećaji i hronične bolesti

Nesanica i poremećaji spavanja danas se smatraju jednim od najčešćih zdravstvenih problema savremenog čoveka. Kako objašnjava Nina, najbolji lek za spavanje ne postoji kao univerzalan recept, već zavisi od toga šta tačno stoji iza problema sa snom.

„Na pitanje zašto ne spavamo, bojim se da nije moguće dati jednostavan odgovor, zato što je uzrok najčešće zapravo kombinacija više faktora“, kaže ona. „Nesanica nije samo teško uspavljivanje. Ona uključuje i prerano buđenje, često buđenje u toku noći, ali i neadekvatan, neokrepljujući san.“

Iz svoje prakse, Nina primećuje da kvalitetan san često nedostaje i onima koji misle da nemaju problem. „Jako malo ljudi poznajem koji spavaju potpuno, kvalitetno i okrepljujuće, a toga nismo ni svesni“, naglašava. Među glavnim okidačima koje izdvaja su hroničan stres, anksioznost, loša higijena spavanja i prekomerna izloženost ekranima.

Koje vrste lekova i preparata se koriste za nesanicu?

Za nesanicu se koriste biljni preparati, melatonin i lekovi za spavanje na recept

Kada se nesanica produži, mnogi razmišljaju o terapiji. Nina ovde pravi jasnu razliku između onoga što se može uzimati samoinicijativno i onoga što zahteva strogi medicinski nadzor.

Upravo ovo potvrđuju i smernice Američke akademije za medicinu spavanja, koje naglašavaju da se izbor terapije zasniva na specifičnom tipu nesanice i načinu na koji ona remeti san.

„Iako pacijenti najčešće pribegavaju takozvanim z-hipnoticima i benzodiazepinima, volela bih odmah jasno da istaknem – ni prva ni druga grupa lekova nisu pogodni ni za samomedikaciju ni za dugotrajnu upotrebu bez kontrole“, objašnjava ona. „Z-hipnotici olakšavaju uvođenje u san, a benzodiazepini smanjuju aktivnost centralnog nervnog sistema, ali se kod nekontrolisane upotrebe brzo razvijaju i tolerancija i zavisnost.“

Sa druge strane, postoji i ona blaža grupa preparata. „Biljni lekovi i suplementi poput različitih kombinacija valerijane, pasiflore, hmelja, matičnjaka i melatonina imaju blag efekat i glavni akcenat je na umirenju anksioznosti i opuštanju, a ne na direktnoj sedaciji odnosno uspavljivanju“, kaže Nina. 

Ipak, podseća da prirodno ne znači automatski i bezbedno: „Biljni preparati imaju svoju primenu i terapijsko mesto, naročito kod uznemirenosti, povećanog akutnog stresa ili trenutne nervoze u stomaku. Važno je imati realna očekivanja i ne preterivati ni sa ovom grupom.“

Melatonin je posebna priča. „On je možda najpoznatiji suplement za spavanje, mi ga u šali zovemo OTC brat benzodiazepina“, smeje se ona.

Istraživanja  sa Britanskog žurnala farmakologije naglašavaju da melatonin ima ključnu ulogu u regulisanju humanog cirkadijalnog ritma i posebno pomaže u poremećajima spavanja koji nastaju zbog narušenog biološkog sata, kao što su noćne smene i jet lag. 

 „Melatonin u tableti ili spreju oponaša dejstvo prirodnog hormona i primarno reguliše ciklus budno-san. Jako je koristan kod poremećenog ritma spavanja – osobe koje ulaze u noćne smene to najbolje osećaju – zatim kod jet-laga i kod stanja gde je problem što pacijent ne može da zaspi, a ne da ne može da održi san.“ 

Dodaje i važno upozorenje: „Iako je suplement koji ispoljava i antioksidativna i regenerišuća svojstva, naglasiću da ni melatonin nije bezbedan za dugoročnu primenu.“

Koliko dugo je bezbedno koristiti lekove za spavanje bez prekida?

Lekovi za spavanje se smatraju bezbednim za kratkotrajnu upotrebu, najčešće do 2-4 nedelje uz nadzor lekara/shutterstock

Kao što ističe Malkom Lader, jedan od najuglednijih britanskih psihofarmakologa,  benzodiazepini deluju tako što pojačavaju GABA-ergičku inhibiciju u centralnom nervnom sistemu, što dovodi do smanjene moždane aktivnosti i bržeg uspavljivanja, ali zbog rizika od tolerancije, zavisnosti i povratne nesanice preporučuju se isključivo za kratkotrajnu primenu pod stručnim nadzorom.

Pravilo koje Nina ponavlja pacijentima glasi – što je lek jači, kraće je vreme dozvoljene primene.

„Ako govorim o benzodiazepinima i z-hipnoticima, ne duže od 2 do 4 nedelje, i to bi bio gornji prag tolerancije“, kaže ona odlučno. „U okviru tog vremena računam i vreme potrebno za postepeno smanjenje doze.“

Razlog za ovaj kratak vremenski okvir nije samo zavisnost. „Pri nepravilnoj primeni ovih lekova povećava se rizik od dnevne pospanosti, problema sa koncentracijom i pamćenjem, usporenih reakcija i takozvane rebound nesanice – stanja gde se problem sa spavanjem paradoksalno intenzivirao nakon prekida terapije“, objašnjava. 

Upravo zato kod blažih oblika nesanice radije bira melatonin i biljne preparate, koji imaju značajno povoljniji profil i pogodni su za duži period uz kontrolu stručnjaka.

Koje su moguće nuspojave ili zavisnosti kod dugotrajne upotrebe?

Dugotrajna upotreba lekova za spavanje može izazvati tolerancijiu, fizičku i psihičku zavisnost/shutterstock

Problem nije samo u tome što benzodiazepini stvaraju zavisnost, već u tome što ljudi nedovoljno znaju koliko široko deluju.

„Benzodiazepini jesu lekovi moćne i brze efikasnosti, ali isto tako se relativno brzo razvijaju i tolerancija i zavisnost“, kaže naša sagovornica. „Od neželjenih efekata, ovi lekovi često daju umor, omamljenost, dnevnu pospanost, sporije reakcije i razne probleme sa fokusiranjem i koncentracijom. Naročito bih istakla da je za starije pacijente povećan rizik od fraktura.“

Dugotrajna upotreba ima i jasnu posledicu po terapiju: „Dovodi do psihičke i fizičke zavisnosti, te se lek u slučaju želje za prekidom iz terapije mora postepeno izvoditi – ne preko noći.“

Ni melatonin nije bez nuspojava. „On stupa u interakcije sa nekim lekovima, može da izazove glavobolje i jutarnju ošamućenost“, dodaje Nina. „Sav oprez treba udvostručiti kod pacijenata koji već imaju hronične terapije, naročito za krvni pritisak ili psihijatrijske lekove, jer se neretko neželjeni efekti sabiraju.“

Da li promene rutine mogu pomoći bez upotrebe lekova?

Da li ste znali da promena navika sama po sebi, bez lekova, kod mnogih ljudi dovolјna je da vrati kvalitet sna u normalu, što potrvrđuje i Američka akademija za medicinu spavanja

„Promene rutine imaju najdelotvorniji učinak na kvalitet i kontinuitet spavanja, ali se ne uspostavljaju momentalno“, kaže Zdravković. „Tu su izmene u ishrani, fizičkoj aktivnosti, uzimanju kofeina, gledanju ekrana, posvećivanju vremena šetanju ili psihoterapiji. Zbog svega ovoga što deluje kao dug težak put, pacijenti se po pravilu opredeljuju, a mi u Srbiji volimo instant rešenja u vidu tablete.“

Savremene smernice idu njoj u prilog. „Promene životnih navika i higijenu sna danas smatraju prvom linijom pristupa kod hronične nesanice, posebno kada problem nije posledica ozbiljnog neurološkog ili psihijatrijskog oboljenja“, objašnjava. „Nesanica nije nedostatak tablete za spavanje, već ozbiljno narušena rutinska fiziološka potreba kojoj treba pristupiti strateški.“

Konkretne stvari koje preporučuje su, kako sama kaže, „bazične, ali toliko zanemarene“:

  • redovan ritam odlaska na spavanje i ustajanja,
  • izbegavanje ekrana i jakog plavog svetla pre spavanja,
  • smanjenje kofeina i energetskih pića,
  • umereni obroci uveče,
  • dovoljna hidratacija tokom dana,
  • fizička aktivnost tokom dana,
  • mirna i uređena spavaća soba.

„Naš mozak je programiran tako da voli rutinu“, podseća Nina. „Plavo svetlo sa ekrana zbunjuje epifizu i šalje signal za smanjeno lučenje melatonina, što je potpuno kontradiktorno onome što želimo da postignemo kada rešavamo problem sa nesanicom. Ljudi dosta zanemaruju bazične stvari, a fiziologija je vrlo jasna.“

Često postavljana pitanja

Da li se različiti preparati za spavanje mogu kombinovati?
Generalno se ne preporučuje kombinovanje više preparata istovremeno bez saveta stručnjaka, jer i prirodni sastojci mogu pojačati jedan drugog, izazvati preteranu pospanost ili smanjiti efekat ako se uzimaju u pogrešnom odnosu.
Da li je bezbedno koristiti preparate za san svake večeri?
Kod blagih preparata poput biljnih čajeva i Bahovih kapi, svakodnevna upotreba je najčešće bezbedna. Kod melatonina, povremene pauze pomažu telu da održi sopstveni ritam i ne osloni se u potpunosti na suplement.
Može li nesanica ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme?
Da, posebno ako traje mesecima ili se pogoršava. Hronična nesanica može biti simptom hormonskih poremećaja, mentalnih stanja, apneje u snu, hroničnog bola ili problema sa štitnom žlezdom. U tom slučaju je obavezna dijagnostika kod lekara.
Da li starije osobe automatski više pate od nesanice?
Ne nužno. Starije osobe često imaju fragmentisan san, ali to ne znači da im je automatski potreban lek za spavanje. Kod njih je oprez sa benzodiazepinima posebno važan zbog povećanog rizika od padova i fraktura.

Završne misli

„Ključ je u tome da prepoznate šta vašem organizmu prija i da birate preparate koji su bezbedni, provereni i prilagođeni vašim potrebama“, poručuje Nina.

Ako se nesanica zadržava duže vreme, razgovor sa stručnjakom otvara put ka još preciznijem rešenju – ali san se vraća, uz malo strpljenja i pravi izbor podrške.

Reference:

Sateia, M. J., Buysse, D. J., Krystal, A. D., Neubauer, D. N., & Heald, J. L. (2017). Clinical practice guideline for the pharmacologic treatment of chronic insomnia in adults: An American Academy of Sleep Medicine clinical practice guideline. Journal of Clinical Sleep Medicine, 13(2), 307–349. 

Zisapel, N. (2018). New perspectives on the role of melatonin in human sleep, circadian rhythms and their regulation. British Journal of Pharmacology, 175(16), 3190–3199. 

Lader, M. (2011). Benzodiazepines revisited—Will we ever learn? Addiction, 106(12), 2086–2109. https://doi.org/10.1111/j.1360-0443.2011.03563.x

Sateia, M. J., Buysse, D. J., Krystal, A. D., Neubauer, D. N., & Heald, J. L. (2017). Clinical practice guideline for the pharmacologic treatment of chronic insomnia in adults: An American Academy of Sleep Medicine clinical practice guideline. Journal of Clinical Sleep Medicine, 13(2), 307–349

Korpa